Anthony Giddens: značenje i transformacija intimnosti

U ovom će radu biti objašnjena važna sintagma Anthony Giddensa koja se nadovezuje na refleksivnu projekciju osobnosti, a to je transformacija intimnosti. Uz taj pojam povezane su i teorija i praksa čiste veze, dakle način na koji se ljudi ponašaju u bliskim odnosima, što traže u njima, te kako se ti odnosi mijenjaju. Prije, tumači Giddens, odnosi su se ostvarivali preko određenog skupa pravila, slijedeći određene norme i vrijednosti u društvu, tj. u lokalnoj zajednici. Danas, intimnost postaje projekt na kojemu treba raditi. Ona zahtijeva otvaranje individuuma prema drugima, pri čemu se stvara međusobni proces otkrivanja i povjerenja, budući da je upravo i prvi čovjekov odnos, tj. odnos prema sebi, postao proces promatranja i otkrivanja sebe. Zadanih formi više nema. Vidjet ćemo kako transformacija intimnosti u sebi obuhvaća i pojam refleksivne projekcije osobnosti, prema tome je pojam refleksivne projekcije osobnosti konstitutivni dio transformacije intimnosti i bitno na nju utječe, budući da ju izgrađuje. (IN ENGLISH: In this paper we shall look at an important syntagm of Anthony Giddens – transformation of intimacy – which is linked with reflexive project of the self. It also closely observes the theory and practice of a pure relationship, that is how people behave in close relationships, what they want from them and how they change. Before, explains Giddens, relationships followed an established set of rules, norms and values in the society, i.e. a particular local community. Today, intimacy is a project one has to work on. Intimacy demands opening up of an individual to the others with mutual revelation and trust because the very first relationship, with oneself, has become reflexive in a new way and self-discovering. Nothing is taken for granted any more. We shall see that transformation of intimacy is largely constituted and greatly influenced by the term reflexive project of the self.

Anthony Giddens: refleksivna projekcija osobnosti

U ovom ću radu pokušati objasniti pojam refleksivne projekcije osobnosti koji uvodi Anthony Giddens. Što je refleksivna projekcija osobnosti, koji su njezini uzroci, kako se definira i kako se manifestira u svakodnevnom životu i međuljudskim odnosima, pitanja su na koja ću pokušati odgovoriti. Živimo u posttradicionalnom društvu u kojem norme, vrijednosti i sustavi koji su vrijedili u tradicionalnim društvima više nemaju veliku ulogu u životima pojedinaca. Nestajanje jasnih obrisa i principa ponašanja, kako na osobnoj, tako i na široj socijalnoj razini, prisiljava pojedinca da odgovore potraži na drugim mjestima i da identitet kreira drukčije nego prije. Na osobnoj razini, to se manifestira pojačanom, tj. izmijenjenom refleksivnošću, koja se kroz osobni monitoring usmjerava na stvaranje osobnosti. Proces koji se odvija u izmijenjenoj refleksivnosti Giddens naziva refleksivnom projekcijom osobnosti, ona se provodi stalnim monitoringom, a kao svoj rezultat ima trajektorij osobe. (IN ENGLISH: In this paper I shall try to explain the term reflexive project of the self, as seen by Anthony Giddens. What is reflexive project of the self? How and why does it happen? What is its definition? How does it manifest itself in everyday life and in human relationships? These are some of the questions I shall try to answer in the paper. We live in a posttraditional society. Norms, values and systems which were valid in traditional societies aren’t important in lives of individuals any longer. The disappearance of clear models and principles of behaviour on both personal and broader social level, forces an individual to look for answers elsewhere and to create their identity in a different way than before. On personal level, this manifests itself in increased and transformed reflexivity, directed towards the creation of personality through close personal monitoring. The process going on in thus modified reflexivity Giddens calls reflexive project of the self. It happens through constant monitoring and results in the trajectory of the self.

Odrednice turističke djelatnosti u smjeru održivog razvoja- primjer mjesta Povlja na otoku Braču

Rad predstavlja studiju slučaja mjesta Povlja na otoku Braču. Cilj istraživanja je ukazati na moguće perspektive (scenarije razvoja) tog mjesta s obzirom na njegove gospodarske, u prvom redu turističke i poljoprivredne prilike. Pritom se osvrće na komparaciju s nekim općenitim poljoprivrednim i turističkim smjernicama jadranskih otoka. Analizom dokumentacije i statističkih podataka Povlja su opisana demografski te su prikazani njihovi turistički kapaciteti, dok je metodom polustrukturiranih intervjua stalnih i povremenih stanovnika mjesta ispitano u čemu oni vide glavne razvojne odrednice i pokretače mjesta, te koji je od tri potencijalna scenarija za razvoj turizma (masovni turizam, održivi turizam i stagnacija) najvjerojatniji, a koji najpovoljniji za Povlja. (IN ENGLISH: This is a case study of the place Povlja on the island of Brač. The aim of the study is to outline several possible development scenarios for the place with regard to its economic situation, primarily tourism and agriculture. Some reference and comparison is made to agriculture and tourism of other Adriatic islands. The analysis of documentation and statistical data present the demographic picture of Povlja and its tourist potential; the method of semi-structured interviews with permanent and periodical/temporary residents of Povlja examines what they see as the main driving force of development. They also express their views on the most likely and the least desirable scenario of the three (mass tourism, sustainable tourism and stagnation).

Akteri rekonstrukcije Cvjetnoga trga u Zagrebu

Slučaj planirane gradnje stambeno-poslovnog kompleksa na Cvjetnom trgu u Zagrebu zanimljiv je na više načina, a analizom diskursa triju dnevnih novina (Jutarnji list, Večernji list i Vjesnik) istražilo se aktere uključene u taj projekt u 2007. godini i početkom 2008. godine. Ukratko se slučaj Cvjetnog trga može objasniti planiranjem projekta gradnje od strane investitora T. Horvatinčića, predstavljen javnosti krajem 2006. godine. Predstavljeni projekt izazvao je iznimno burnu raspravu oko načina gradnje i planiranog rušenja na prostoru uz Cvjetni trg, te su se isprofilirale dvije suprotstavljene strane, oni koji su podržavali cjelokupni projekt i oni koji od početka protiv njega. Zagovornici ovog projekta često su se pozivali na nužnu promjenu zapuštenih donjogradskih blokova i time naglašavali njegov javni interes kao interes građana Zagreba. Protivnici su pak naglašavali ugroženost javnog prostora i javnih interesa, prometnu zagušenost koja će nastati, te narušavanje kulturne i povijesne baštine ovog mjesta. Ovako polarizirana situacija istaknula je glavne aktere uključene u slučaj Cvjetni trg, a mogu se izdvojiti prema sljedećoj tipologiji: politički, ekonomski, stručni i civilni akteri. Planirano rušenje izazvalo je otpor civilnog sektora (Pravo na grad i Zelena akcija i dr.), dijela stručnjaka (arhitekata, urbanista, glumaca, sociologa i drugih) i dovelo do više ili manje organiziranih prosvjeda. U javnosti je od samog početka projekta stvoren dojam izrazite podrške određenih institucija grada Zagreba i osobno gradonačelnika M. Bandića za nastavak projekta jer je u više navrata mijenjan GUP Zagreba (Generalni urbanistički plan Zagreba). Na kraju je projekt, zahvaljujući stvorenim reakcijama u javnosti i medijima, ipak doživio neke preinake, a glavni investitor je čak « prijetio» odustajanjem od projekta. Bez obzira na mogući krajnji scenarij, pitanje je koliko će, ovaj projekt, ako se završi, biti inkorporiran u ovaj dio središta grada. (IN ENGLISH: The case of the residential – business complex in Flower Square in Zagreb is interesting in many ways. Actors involved in the project in 2007 and at the beginning of 2008 are analysed in the discourse analysis of three daily papers (Jutarnji list, Večernji list and Vjesnik). Briefly, the investor Tomo Horvatinčić presented his building project to the public at the end of 2006. The project immediately generated a heated discussion about the building and demolition in the square and two opposing parties emerged: those who supported the whole project and those who were against it from the very beginning. Those in favour of the project claimed that it was necessary to take care of the run-down buildings in the centre of Zagreb and the project was in fact in the best interest of all citizens. Those against emphasized a threat to the public space and public interest, traffic congestion, disregard of cultural and historical heritage of the place. This polarization brought out the main actors involved in the case of Flower square: they are political, economic, professional/expert and civil society actors. The civil sector (Pravo na grad, Zelena akcija etc.) and some professionals (architects, town planners, actors, sociologists and others) opposed demolition in the square and organized protests. The impression prevailed in public that certain town institutions and the Mayor of town Milan Bandić himself, strongly supported the project from the start since the Master city plan changed several times. Eventually, the project was somewhat modified due to the public and media reactions and the main investor even “threatened” to give it up. Regardless of the final case scenario, the question remains: how will this project, if finished, be incorporated into the centre of the city?

Novi Jelkovec ili Sopnica-Jelkovec kao primjer POS-ovog naselja

POS-ovo naselje (naselja socijalnog tipa stanogradnje) Novi Jelkovec, a prije nazivan Sopnica-Jelkovec, smješteno je na istoku grada Zagreba uz grad Sesvete. U novoizgrađene stanove u naselju počelo se useljavati od 2009. godine. Provedenim istraživanjem kao svojevrsnom studijom slučaja (case study) ovog naselja, u kojem se koristila kvalitativna metodologija (polustrukturirani intervjui s ciljanim akterima i metoda promatranja) prikazat će se kvaliteta stanovanja, te prednosti i nedostaci života u njemu. Novostambena zagrebačka naselja, kako je već prikazano u prethodnim poglavljima ove knjige, donekle su slična te dijele slične uvjete stanovanja i stambene opremljenosti. Međutim, naselje Novi Jelkovec ciljano je istraženo upravo jer je od početka zadobilo epitet neatraktivnog i vrlo specifičnog novog naselja. Takav imidž stvoren je zbog velikog broja tzv. socijalnih stanara (kojima je Grad Zagreb dodijelio stanove po principu socijalnih kriterija i postojeće rang liste istih). Međutim, istraživanjem je utvrđeno kako je ovo naselje, što je vrlo pozitivan efekt, ipak sve manje segregirano te naseljeno samo marginalnim slojevima društva. U naselju se dogodilo značajno popravljanje njegove socijalne strukture te smanjenje negativnog imidža. U tome je nesumnjivo najveću ulogu odigrala vrlo dobra opremljenost (u primarnom i sekundarnom smislu), odnosno društvena i tehnička infrastruktura izgrađena u naselju, ali također i primjena modela javno najamnog stanovanja kojim se privukao velik broj novih stanovnika, prvenstveno mlađe populacije (obitelji s ili bez djece). (IN ENGLISH: Novi Jelkovec (former Sopnica-Jelkovec) is a POS housing estate located in the east of Zagreb, close to the town of Sesvete. (POS is a type of the social housing programme.) People have been moving into newly built flats in Novi Jelkovec since 2009. In the case study of this estate qualitative methodology was used (semi-structured interviews with target actors and observation) in order to present the quality of living there with all its advantages and drawbacks. New housing estates in Zagreb, as shown in previous chapters of the book, share similar living conditions and infrastructure facilities. But the reason we chose Novi Jelkovec for our research was that it had been perceived as an unattractive housing estate from the very beginning because of a large number of residents who had been given flats there by the City, based on certain social criteria and ranking of applicants. However, our research shows some positive results: segregation and exclusion are not felt very strongly any more and the estate is not inhabited only by marginal social groups. The social structure has changed for the better as well as the general image of the estate, the reason being undoubtedly very good primary and secondary infrastructure and the application of the public rental housing model, which has attracted new residents, primarily young people (couples with or without children).

Prehrana i zdravlje kao elementi kvalitete života u mreži naselja Hrvatske

Tekst se odnosi na istraživanje određenih elemenata kvalitete života, odnosno elemenata prehrane i zdravlja u sociologiji. Kvaliteta života kao sociološki koncept odnosi se na određenje razine zadovoljenosti osnovnim i ostalim potrebama stanovnika, životnim uvjetima, te standardom života. Postoje brojni elementi kvalitete života proizišli iz različitih područja života ljudi kao što su stanovanje, uvjeti rada, obrazovanje, slobodno vrijeme, zdravlje, prehrana, itd. Prehrana i zdravlje segmenti su kvalitete života koji se mogu promatrati i kao posebne sociološke poddiscipline, a u današnjem turbulentnom vremenu zauzimaju sve veće područje interesa, pod nazivima sociologija prehrane i sociologija zdravlja (medicinska sociologija). Upravo njih se nastojalo dijelom prikazati i ovim radom. Ovdje izneseni podaci dobiveni su istraživanjem koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu 2004. godine pod nazivom Sociološki aspekti mreže naselja u kontekstu tranzicije na reprezentativnom uzorku od 2.220 ispitanika na prostoru cijele Hrvatske kao mreže naselja. Prema dobivenim podacima stvorena je slika o trenutnoj situaciji kod nas u područjima prehrane i zdravlja za koju se može reći da je relativno zadovoljavajuća, ali i da se može mijenjati, te poboljšavati za većinu stanovnika. S obzirom na dobivene rezultate, koji su dijelom i očekivani, potvrđuje se tranzicijski i transformacijski kontekst istraživanih područja. Isto tako sve se više potvrđuje međusobna i nerazdvojna veza prehrane i zdravlja koja se očituje u stalnoj brizi za zdravi život u suvremenim uvjetima. (IN ENGLISH: The text analyses some components of the quality of living, namely nutrition and health. In sociology, the quality of living is defined by the level of satisfaction people experience regarding their basic and other needs, living conditions and their standard of living. Numerous elements in the quality of living comprise different areas of human life, such as accommodation, working conditions, education, free time, health, diet etc. The last two life segments can be examined as separate branches of sociology, which in turbulent modern times become more and more interesting and known as sociology of nutrition and sociology of health (medical sociology). This paper presents the results of research carried out at the Institute for Social Research in Zagreb in 2004. Its representative sample were 2.220 respondents all over settlements network in Croatia and it was called Sociological aspects of the settlements network in the context of transition. Nutrition and health data obtained in the research were satisfactory, although there is always room for change and improvement for the majority of people. The expected results place the areas of research in the context of transition and transformation. They also confirm the inseparable connection between health and diet, reflected in permanent concern for healthy life in modern day conditions.

Utjecaj društvenih aktera na urbane transformacije i obnovu Zagreba nakon 2000. godine

Cilj ovog doktorskog rada bio je sustavna kritička analiza i rasprava o teorijskim konceptima koji se razvijaju unutar suvremene urbane sociologije, a odnose se na razumijevanje procesa urbane obnove te njezine postojeće prakse na primjeru grada Zagreba. U tom smislu su konceptualizirani i operacionalizirani osnovni tipovi urbanih transformacija (urbana obnova, revitalizacija, regeneracija i rekonstrukcija te urbanističko planiranje) i osnovni tipovi urbanih aktera (stručni, ekonomski, politički i civilni). Pokazano je na koji se način urbana obnova provodila na području grada Zagreba u tri razdoblja istraživanja (do 1980. i tijekom 1980-ih, od 1990. do 2000. i nakon 2000.). Analiziraju se „tranzicijski“ aspekti urbane obnove, a za primjer se uzimaju poslovni neboderi, trgovački centri i podzemne garaže. Istraživanje je provedeno korištenjem povijesno-komparativne metode čiji je glavni dio polustrukturirani intervju. Polustrukturirani intervjui su vođeni s različitim stručnim akterima (sociolozima, arhitektima, antropolozima, etnolozima, povjesničarima umjetnosti, geografima, inženjerima prometa, ekonomistima i pravnicima). Komparacijom s prošlim razdobljima pokušalo se doprinijeti objašnjenju najnovijih promjena u urbanom kontekstu tranzicijske situacije u gradu Zagrebu obzirom na pojavu novih aktera, njihovu dinamiku, političku i ekonomsku moć te prostor djelovanja. Također, naglašavaju se daljnje smjernice/odrednice na koje je potrebno obratiti pažnju pri urbanističkom planiranju i urbanoj obnovi Zagreba. Zaključno je potvrđena hipoteza o djelovanju četiriju osnovnih tipova aktera na području Zagreba. Potvrđena je i pojava individualnog graditelja (poduzetnika) čije mjesto, opseg djelovanja i kompetencije nisu još u potpunosti normativno regulirani. Istraživanje je pokazalo kako on svojim aktivnostima najviše utječe na izgled grada te kako posjeduje najveću moć od svih tipova aktera. Rezultati nam također pokazuju da na području Zagreba nema prave urbane obnove pa zaključujemo kako urbana obnova (kao ni regeneracija, revitalizacija i rekonstrukcija) u Zagrebu ne postoji, već je prisutna samo individualizirana, necjelovita i neplanirana izgradnja objekata u pojedinim dijelovima grada

From mass tourism to sustainable tourism: a comparative case study of the island of Brač

Island communities in Croatia are becoming increasingly tourism-oriented which has complex consequences for the local population and socio-economic structure. The aim of this paper is to explore the different types of tourism development and their impact on local communities. The paper is based on the results of a multiple case study of three local communities on the island of Brač: Povlja, Postira and Bol. These three places were selected as they exemplify the different types of local development and stages of tourism development. Semi-structured face-to-face interviews were conducted with various local stakeholders. The analysis focuses on the perceptions of tourism development in local communities and its advantages and disadvantages related to long-term sustainable development. The findings demonstrate that in places that are already mass tourism destinations this type of tourism is still considered as a desirable type of development. In contrast, in places where tourism is not the main economic activity or has reached a phase of stagnation and decline, there are efforts being made towards a sustainable development of tourism and the entire community. (IN CROATIAN: Hrvatske otočne zajednice sve se više okreću turizmu, što dovodi do složenih posljedica za lokalno stanovništvo kao i socio-ekonomsku strukturu. Cilj je ovog rada istražiti razvoj različitih oblika turizma i njihove učinke na lokalne zajednice. Rad se oslanja na rezultate provedenih studija slučaja triju lokalnih zajednica na otoku Braču: Povlje, Postire i Bola. Ova tri mjesta odabrana su kao primjeri različitih oblika lokalnog razvoja te faza razvoja turizma. Provedeni su i polustrukturirani intervjui “licem u lice” s različitim lokalnim dionicima. Fokus analize u radu usmjeren je na percepciju razvoja turizma u lokalnim zajednicama te na prednosti i nedostatke tog razvoja u odnosu na dugoročni održivi razvoj. Rezultati su pokazali da se u mjestima koja već jesu odredišta masovnog turizma taj tip turizma smatra poželjnim oblikom razvoja. Međutim, u mjestima u kojima turizam nije glavna gospodarska aktivnost ili je ušao u fazu stagnacije i opadanja ulažu se napori prema održivom razvoju turizma kao i zajednice u cijelosti.